Izložba
TIŠINA KOJA JE SRUŠILA SPOMENIK
Otvorenje izložbe Sandra Đukića
TIŠINA KOJA JE SRUŠILA SPOMENIK
22. 04. 2024. u 18 sati, Galerie Michaela Stock, Praterstraße 17, 1020 Beč, Austrija
Kustosica: Davorka Perić
Otvorenje izložbe u prisustvu umjetnika i autorskog tima projekta
Uz umjetnika Sandra Đukića, u realizaciji projekta kao dio autorskog tima sudjelovali su: Milorad Pupovac (koncept projekta), Davorka Perić (kustosica projekta) i Lana Lovrenčić (autorica diskurzivnog programa).
Projekt Srpskog narodnog vijeća, Zagreb
Rad vizualnog umjetnika Sandra Đukića bit će predstavljen virtualnom instalacijom, grafičkom mapom i dokumentacijom projekta “Tišina koja je srušila spomenik”, zajedničkog rada zajednice, umjetnika i tehnoloških stručnjaka. Novi rad Sandra Đukića virtualna je rekonstrukcija srušenog antifašističkog spomenika, majstora moderne umjetnosti Vojina Bakića iz 1968. godine, u vrijeme kada je nastao, najveće apstraktne skulpture u Europi. U divljoj prirodi, u zahtjevnim “fitzgeraldovskim” uvjetima, daleko od civilizacije, struje, vode i interneta, umjetnik se upustio u tehnički i društveno složen projekt rekonstrukcije “slike” u kolektivnom sjećanju izbrisane skulpture – spomenika. Simbol antifašističke borbe, “Spomenik pobjede revolucije naroda Slavonije” u Kamenskoj (Hrvatska) srušen je 1992. godine sustavnim miniranjem iz devetog pokušaja. Tada je na vijestima objavljeno da je jak vjetar srušio tridesetak metara visok čelični Bakićev spomenik. No, i tridesetak godina kasnije bilo je moguće provjeriti službene meteorološke podatke, koji su dokazali da toga dana nije bilo vjetra, odnosno da se vjetar koji je tada “puhao” po hrvatskim hidrometeorološkim nomenklaturama naziva “tišina”. Upravo iz tog razloga smo projekt nazvali „Tišina koja je srušila spomenik“.
Đukićeva virtualna rekonstrukcija srušenog spomenika propituje domete tehnološke izvedbe gigantske svjetlosne instalacije, ali i društvene reakcije koja donosi zatiranje sjećanja. Novom umjetničkom instalacijom Sandra Đukića na mjestu srušenog modernističkog spomenika Vojinu Bakiću kritička se kultura sjećanja snažno suprotstavlja ideji sustavnog brisanja povijesti i stvaranja stanja društvene amnezije simbola, kulture, umjetnosti i društvenih paradigmi.
U tom kontekstu instalaciju Sandra Đukića, kao i njezinu daljnju medijsku reprodukciju, smatramo idealnim sredstvom protiv povijesnih revizionističkih tendencija koje su dobrim dijelom uništile kulturnu baštinu u Hrvatskoj, te se nastavlja na autorove ranije reprodukcije omiljenih analognih majstora, apologeta modernističke umjetničke misli, kroz nove digitalne medije, povećanja i suvremenu tehnologiju (primjerice, grafike Julija Knifera). Fenomen “Damnatio memoriae” i kolektivna amnezija devedesetih godina prošlog stoljeća u velikoj je mjeri prevladao na području bivše Jugoslavije, te je autora svojim ranijim djelima potaknuo na kritički odnos prema ideji propadanja i zanemarivanja, nestanak socijalističkog nasljeđa memorijalne i industrijske baštine. U radu “Tišina…” prepoznajemo kolažiranje arhivske građe i interpretaciju umjetničke baštine uz primjenu novo medijske umjetnosti kao karakterističnog likovnog jezika Sandra Đukića. Prazno mjesto, mjesto devastacije, postament nekadašnje Bakićeve monumentalne plastike, za Đukića postaje odabrano mjesto novog početka, platforma za stvaranje umjetničkog djela i upisivanje značenja, mjesto otpora destrukciji umjetničkog djela, kako oblikom tako i u njemu upisanim značenjima.
U novim virtualnim konstruktima Sandra Đukića, a uz pomoć tehnologije Augmented Reality, to upražnjeno mjesto popunjava kolektivna memorija i umjetnička interpretacija.
Ulomci iz eseja Davorke Perić.
Zahvala Arhiv Srba, SNV
Izložba
TIŠINA KOJA JE SRUŠILA SPOMENIK
Otvorenje izložbe: utorak, 10. listopada 2023. u 19 sati, SKD “Prosvjeta”, Preradovićeva 21, Zagreb
Autori izložbe: Eugen Jakovčić i Davorka Perić
U fokusu izložbe su procesi izgradnje i rušenja skulpture, te društveni kontekst i reakcije medija koji prate nastanak i nestanak skulpture Vojina Bakića Spomenik pobjedi naroda Slavonije.
U trenutku svog nastanka ova razlistana forma bila je najveća apstraktna skulptura u Europi, a nailazili bi na nju listajući knjige Herberta Reada, Venturija i drugih važnih povjesničara umjetnosti. Jednako nezaobilazna bila je u medijima te su o njoj članke objavili Start, Vjesnik, Glas Slavonije i 4. Jul iz Beograda.
U inženjerski složenom procesu nastanka skulpture su osim kipara Vojina Bakića i arhitekta Josipa Seissla sudjelovali su inženjeri Brodarskog Instituta u Zagrebu i Vazduhoplovnog instituta u Beogradu, a skulptura je nastajala i samodoprinosom naroda Slavonije.
U periodu od 19. do 21. veljače 1992. skulptura je minirana devet puta, te potom razvaljena do temelja i pretvorena u sekundarnu sirovinu. Uz jedan od rijetkih preostalih fragmenata skulpture, djelić reflektirajućeg nehrđajućeg čelika bit će izložene i fotografije srušenog spomenika, te dokumenti poput onog iz Državnog hidrometeorološkog zavoda o vremenskoj prognozi na 21. veljače 1992. Kad su mediji objavili da je jak vjetar srušio spomenik, a DHMZ svjedoči da je tada puhao vjetar koji se po Beaufortovoj ljestvici naziva Tišina.
U periodu od 19. do 21. veljače 1992. skulptura je minirana devet puta, te potom razvaljena do temelja i pretvorena u sekundarnu sirovinu. Uz jedan od rijetkih preostalih fragmenata skulpture, djelić reflektirajućeg nehrđajućeg čelika bit će izložene i fotografije srušenog spomenika, te dokumenti poput onog iz Državnog hidrometeorološkog zavoda o vremenskoj prognozi na 21. veljače 1992. Kad su mediji objavili da je jak vjetar srušio spomenik, a DHMZ svjedoči da je tada puhao vjetar koji se po Beaufortovoj ljestvici naziva Tišina.
U fokusu izložbe je prekid tišine kroz virtualnu izgradnju spomenika, te stvaranje otpora prema kolektivnoj amneziji vezano za djelo Vojina Bakića, kroz umjetničku instalaciju multimedijalnog umjetnika Sandra Đukića, odnosno dokumentaciju njezine izvedbe na dan 30. rujna 2023. na lokaciji srušenog spomenika u Kamenskoj.
Fotodokumentacija s otvorenja izložbe
